Košnja travnjaka samohodnom kosilicom

Za kakve travnjake

Samohodna kosilica najbolje radi na travnjacima od stotinjak do otprilike tisuću kvadrata: dvorišta obiteljskih kuća, vrtovi, travnate površine oko manjih poslovnih objekata. Ploha ne mora biti savršeno ravna, ali mora biti prohodna — kosilica se gura, a ne nosi.

Za veće površine ekonomičnija je traktor kosilica, a za rubove i mjesta uz prepreke flakserica. Najčešće ih kombiniramo u istom dolasku.

Visina reza kroz sezonu

Visina reza nije stalna. U proljeće, kad trava raste najbrže, kosi se niže i češće. Ljeti, u sušnim tjednima, namjerno dižemo visinu — viša vlat zasjeni tlo, usporava isparavanje i travnjak preživi vrućinu bez žutih mrlja.

Pravilo koje slijedimo: odjednom se ne skida više od trećine visine vlati. Skidanje veće količine trava doživljava kao stres i reagira žućenjem, a korov to iskoristi.

Malčiranje ili odvoz

Kod redovite košnje najčešće malčiramo — sitno usitnjena trava ostaje na travnjaku, raspada se i vraća hranjivo u tlo. To travnjaku dugoročno pomaže i nema troška odvoza.

Kad je trava prerasla ili vlažna, malčiranje ne dolazi u obzir jer se otkos slijepi u naslage koje guše travu ispod. Tada skupljamo u koš, a po dogovoru i odvozimo.

Jednokratno ili redovito

Jednokratnu košnju radimo bez problema, ali travnjak od nje nema dugoročnu korist. Ako se kosi po dogovorenom rasporedu kroz sezonu, trava je gušća, korova je manje, a cijena po košnji povoljnija jer je svaki dolazak kraći.

Raspored slažemo prema terenu — negdje je to svakih deset dana u proljeće i jednom mjesečno ljeti, negdje drukčije.